15. ožujka obilježeni Dani hrvatskog jezika 2019.

Materinski jezik, naš jezik, naša je sloboda, naš identitet, a time i kulturna obveza.

Gimnazija A. G. Matoša svake godine već tradicionalno obilježava Dane hrvatskog jezika koji se u cijeloj Hrvatskoj slave od 11. do 17. ožujka.  Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika koja je objavljena 17. ožujka daleke 1967. godine. Deklaracija je tada označavala borbu za samostalnost hrvatskoga jezika i svijest o bogatoj i osebujnoj kulturnoj baštini, o potrebi i pravu da hrvatski jezik nazivamo svojim imenom.

15. ožujka u Gimnaziji je održana prigodna priredba kojom se ujedno i zaključila manifestacija Mjesec hrvatskog jezika (započela 21. veljače na Međunarodni dan materinskog jezika) u kojoj se prvi put obilježio i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače, proglašen od Hrvatskog sabora 15. veljače 2019.

Cilj je svih navedenih događanja i manifestacija isticanje važnosti očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata, te upoznavanje javnosti s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i poviješću.

Gimnazijalci su ove godine ugostili vrsne znanstvenike iz Instituta za jezik i jezikoslovlje dr. sc. Milicu Mihaljević, voditeljicu Odsjeka za hrvatski standardni jezik i dr. sc. Kristiana Lewisa, višeg znanstvenog suradnika na istom Odsjeku.

Dr. sc. Milica Mihaljević autorica je mnogih monografija, školskih udžbenika i priručnika, brojnih znanstvenih i stručnih članaka te suautorica Hrvatskog pravopisa i Školskog rječnika hrvatskog jezika. Urednica je časopisa Hrvatski jezik i mrežnih stranica Bolje je hrvatski. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima i predavanjima u Hrvatskoj i inozemstvu te povremeno držala kolegije na Učiteljskom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Hrvatskim studijima te na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Dr. sc. Kristian Lewis također je suautor Hrvatskog pravopisa i Školskog rječnika hrvatskog jezika te autor knjige Lažni prijatelji i mnogih stručnih članaka; suradnik u emisiji Hrvatskog radija Govorimo hrvatski kao autor jezičnih savjeta, bio je lektor i jezični savjetnik za hrvatski jezik pri Sektoru za prevođenje Ministarstva vanjski i europskih poslova, sudjelovao je na mnogim međunarodnim projektima, povremeno je bio i  predavač na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno sudjeluje u projektu Hrvatski mrežni rječnik (MREŽNIK) te radi i kao autor jezičnih savjeta na institutskim mrežnim stranicama.

Svjesni stručnosti i vrsnosti predavača, gimnazijalci su predavanje o anglizmima, žargonizmima i lažnim prijateljima u hrvatskom jeziku pozorno popratili sudjelujući i aktivno komunicirajući s predavačima. Predavanje je bilo vrlo zanimljivo, dinamično, višeslojno te su svi pronašli nešto za sebe, naučili da se u jezičnom doticaju stvaraju jezični nadomjesci, križanci, ali i hibridni (hrvatskoengleski ili iskrivljeni engleski) jezik, jezik nedovoljno osviještenih, ali i nedovoljno obrazovanih.

Nakon predavanja jezikoslovci su održali okrugli stol s tridesetak učenika. Da su se učenici dobro pripremili i promišljali o jezičnim problemima, te spektrom pitanja i prijedloga ugodno iznenadili goste, pokazao je živ razgovor sat vremena i velika pohvala od strane poznatih lingvista.

Svrha predavanja i razgovora o jezičnim idiomima je napraviti stepenicu u podizanju svijesti učenika da očuvanje hrvatskog jezika, nacionalnog i kulturnog identiteta ovisi o nama, o tome koliku važnost pridajemo njegovanju i poznavanju našeg jezika. Značajno je da mladi promišljaju o jeziku i uočavaju aktualnu problematiku te razlikuju razine upotrebe različitih idioma (žargonizama, dijalektizama, anglizama i normiranih izraza) u različitim društvenim odnosima i komunikacijama.

Sandra Babnik Lončar