Projekt: biosigurnost i biozaštita

Biosigurnost i biozaštita šk.god 2022./2023.

U Gimnaziji Antuna Gustava Matoša Zabok u šk.godini 2022./2023. nastavljamo s provođenjem projekta Biosigurnost i biozaštita u kojem sudjeluju učenici 3. i 4. razreda gimnazije, a njihova mentorica je Ana Culej, prof.

Ciljevi projekta su:

– analizirati potencijalne opasnosti biougroze i način prevencije

-popularizirati znanost i istraživanje

– razvijati interes za znanost i istraživanje

– usavršavanje digitalnih kompetencija pri izradi video uradaka

– poticanje i razvijanje komunikacijskih i prezentacijskih vještina

– razvijati kreativne načine izražavanja

Teme koje će se obraditi tijekom projekta su:

Biosigurnost i biozaštita 2. Zarazne bolest 3. Vogralicov lanac 4. Emergentne bolesti 5. Korona virusi u 21. stoljeću 6. Jedno zdravlje i 7. Biosigurnost-međunarodne organizacije

Tema biosigurnost i biozaštita

Učenici su upoznali područja biosigurnosti i biozaštite. Crtali su simbol za biološku opasnost. Naučili su opisati i razlikovati vrste zaštitnih maski i njihovu različitu upotrebu. Osmišljavali su načine zaštite od opasnih uzročnika.

Slika 1.Maske od papira

Slika 2. Perive maske Slika 3. Simbol biohazarda

Učenici su upoznali što je bioterorizam, povijest bioterorizma, te su navodili primjere poznatih slučajeva bioterorizma.

Slika 4. Plakat Bioterorizam

Zarazne bolesti

Zarazna ili infektivna bolest je klinički evidentno oboljenje ljudi i životinja izazvano patogenim mikrobnim uzročnicima uključujući viruse, bakterije, gljivice, protozoe, rikecije, kao i prionima. Zarazne bolesti iskazuju široki spektar mogućih simptoma i kliničkih slika razvoja bolesti. Simptomi se mogu javiti u roku od nekoliko dana, sedmica ili čak godina od zaraze. (https://bs.wikipedia.org/wiki/Zarazna_bolest).

Učenici su izrađivali modele virusa i bakterija koristeći različite tehnike i materijale.

Izrada modela virusa Sars-COV-2- metoda kaširanja- Paula Zrinski, 3.j.

Kaširanje je tehnika izrade papirom namočenim u ljepilo

Novinski papir sam izgužvala i oblik kugle i svaki sloj oblijepila drvofixom(150 slojeva)
Iz napravljene i osušene kugle nožem/skalpelom izrezala jedan isječak (četvrtina)
Kaširala model kistom s nekoliko slojeva običnog i novinskog papira
Osušen model obojala temperama, te napravila izdanke od glinamola
Obojala glinamol
Super ljepilom zalijepila oblike
Stavila čačkalice i njima označila pojedine dijelove modela

Slika 1. Model virusa Sars COV-2, Paula Zrinski, 3.j

Izrada modela bakterija od drveta-Ema Mezdić, 3.j

Pribor i materijal: Alat za obradu drva, trenutno ljepilo, boja i kistovi

MATERIJALI: Drvo, žica, vuna, gumene cjevčice; čačkalice i papir

POSTUPAK: 1) Prikupljanje informacija, priborai materijalaza izradumodela

2) Spajanje dijelova modela u zajedničku cjelinu

3) Bojanje modela bakterijske stanice

4) Lijepljenje ‘zastavica’ s imenima dijelova stanice

Slika 2. Model bakterije od drveta, Ema Mezdić, 3.j

Slika 3. Model bakterije od plastelina, Gabrijela Stipić, 3.pm

Izrada modela bakterije od stiropora- Gabrijela Stipić, 3.pm
PRIBOR I MATERJALI: stiropor, škare, skalpel, masa za modeliranje, vodene boje, kistovi
METODE:1.Izrezati oblik bakterije iz stiropora, zalijepiti ih zajedno i zaobliti kutove
2.Obojati vanjski dio bakterije (kapsulu) s vodenim bojama i pričekati da se osuši
3. Iz različitih boja mase za modeliranje prvo izraditi dijelove koji čine staničnu stjenku, staničnu membranu i citoplazmu te ih staviti na model pa izraditi ostale dijelove stanice (nukleoid, plazmid, ribosomi, bič, pili) od mase za modeliranje
4.Označiti dijelove modela sa čačkalicama na kojem je zalijepljen papirić sa nazivom dijela bakterije

Izrada Virusa SARS-Cov-2 – metoda kaširanja- Ivana Žukina, 3.pm

- Pribor:kemijska olovka, kistovi, škare, skalper
- Materijali:stare novine, krep traka, boje, čačkalice, karton, ljepilo, špaga, perlice
- Postupak: Stare novine sam zgužvala u loptu i učvrstila krep trakom. Izrezala sam četvrtinu te lopte te ju zatim obložila novinama i ljepilom (kaširanje), a nakon toga ju obojala. Dok se boja sušila, od izmrvljenog kartona pomiješanog s ljepilom sam oblikovala glikoproteinske izbojke te sam i njih obojala. Zabila sam ih u kuglu. Potom sam na špagu naslagala perlice i špagete oblikovala u ‘čuperak’.

Na kraju sam označila dijelove virusa komadićima papira zamotanih oko čačkalica te sam i njih zabila na odgovarajuća mjesta.

Slika 4. Model virusa, Ivana Žukina, 3.pm

Slika 5. Modeli virusa i bakterija

Zoonoze

Zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno. Izvori širenja zoonoza mogu biti i domaće i divlje životinje.

Učenici su izrađivali plakate na temu “Zoonoze”.

Cijepljenje

unošenje antigena u organizam sa svrhom stvaranja protutijela
u cjepivima su antigeni najčešće dijelovi mikroorganizama, cijeli mrtvi ili oslabljeni mikroorganizmi ili njihovi toksini

Temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07) u Republici Hrvatskoj cijepljenje je obvezno protiv:
difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B, bolesti izazvanih s Haemophilus infl. tipa B.

Projekt je Biosigurnost i biozaštita je predstavila voditeljica projekta Ana Culej na Stručnom aktivu prirodne grupe predmeta 14.11.2022.

EPIDEMIOLOŠKI ILI VOGRALICOV LANAC

Epidemiološki lanac pokazuje koji sve uvjeti, predstavljeni kao karike epidemiološkoga lanca, trebaju biti ispunjeni da bi se neka zarazna bolest mogla pojaviti i nakon toga širiti.

Učenici su izrađivali plakate na temu Epidemiološki lanac.

Autor: Gabrijela Stipić, 3.pm
Kviz Epidemiloški lanac izradile su : Ivana Žukina (3.pm), Gabrijela Stipić, 3.pm) i Paula Zrinski (3.j)
Poveznica za kviz: http://bitly.ws/x6Fr

Biosigurnost i biozaštita

Emergentne i reemergentne bolesti

Emergentne zarazne bolesti su one koje se pojavljuju po prvi put, odnosno pojavljuju u novom domaćinu, značajno šire na nova područja ili čija se incidencija naglo povećava. (AIDS, SARS, ptičja gripa, ebola, hemoragijske groznice.)

Reemergentne bolesti su stare bolesti, za koje se vjerovalo da su iskorijenjene, a koje mogu opet zaprijetiti čovječanstvu ako se promijene ekološke, klimatske i soc. prilike (npr. variola, kuga).

Slika 1. Globalni primjeri emergentnih i reemergentnih bolesti – izradila Gabrijela Stipić, 3.pm

SINDROM STEČENE IMUNODEFICIJENCIJE – AIDS ili SIDA (kopnica)

1981. Atlanta-registrirano pet muškaraca homoseksualaca
uzročnik-HIV-Retrovirus, promjer 90-120 nm
napada T-4 limfocite
inkubacija-nekoliko mjeseci do nekoliko godina
pojava HIV antitijela 3-12 tjedana od zaraze

Način zaraze

spolni odnos
transfuzija zaražene krvi
sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, porođaja i dojenja

Sindrom

skupina različitih simptoma koji se javljaju zajedno
simptomi:
povećani limfni čvorovi
krvarenje iz sluznica
učestali proljevi
groznica
smanjenje tjelesne težine
smanjen broj T limfocita i protutijela
pojava oportunističkih infekcija-upala pluća, upala moždanih ovojnica, tumori

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2010. godine registrirano je ukupno 862 osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 325 razvilo AIDS .U istom razdoblju 176 oboljelih je umrlo (podaci Registra za HIV/AIDS za Hrvatsku). U Hrvatskoj se posljednjih 10 godina prosječno registrira 15 oboljelih od AIDS-a, što Hrvatsku svrstava u zemlje s niskom razinom učestalosti te bolesti

Pandemija – Koronavirusi

Naziv koronavirus dolazi iz lat. Coronavirinae što je zaziv za porodicu virusa čiji obodni dio tj. proteinska ovojnica sliči kruni, aureoli. Lat. corona znači kruna. Koronavirusi su poznati od šezdesetih godina prošloga stoljeća i uzrokovali su simptome slične prehladi i gripi u čovjeka. U najviše slučajeva radi se o blagim infekcijama. Ova porodica virusa karakteristična je i za životinje te su još 1930. – ih otkriveni kod pripitomljenih pilića.

SARS

2002. godine pojavljuje se SARS – engl. Severe acute respiratory syndrome tj. teški akutni respiratorni sindrom, bolest dišnih putova koju uzrokuje virus SARS-CoV. Virus se pojavio u Kini pokrajini Guangdong i proširio se na 37 zemalja u vrlo kratkom roku. Kao prirodni rezervoar određeni su mu šišmiši, a nultim pacijentom se smatra farmer.

MERS

Bliskoistočni respiratorni sindrom „Middle East Respiratory Syndrome“ (MERS) je virusna bolest dišnog sustava koju uzrokuje coronavirus nazvan „Middle East Respiratory Syndrome Coronavirus“ (MERS-CoV).

Kako se zaštiti?

Često perite ruke sapunom i vodom. Ako sapun i voda nisu dostupni upotrebljavajte vlažne maramice na bazi alkohola.
Prilikom kašljanja i kihanja pokrijte nos i usta maramicom, te je bacite u smeće.
Izbjegavajte dodirivanje očiju, usta i nosa neopranim rukama.
Izbjegavajte bliski kontakt, kao što je ljubljenje, dijeljenje čaše, ili dijeljenje pribora za jelo s bolesnom osobom.
Očistite i dezinficirajte predmete koji se često dodiruju kao što su igračke i kvake na vratima.
Pridržavanje pravila uporabe sigurne hrane, poput izbjegavanja nedovoljno kuhanog mesa ili hrane pripremljene u neadekvatnim prostorima, pranje voća i povrća u provjerenoj vodi za piće i dr.

link na mapu Covid-19- izradio Sebastian Klancir, 4.a

https://www.mindomo.com/mindmap/7852bc3571b04c01b17134fd10de4410

Smotra Biosigurnost i biozaštita

U četvrtak, 2. ožujka 2023. u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu održana je Međužupanijska smotra iz Biosigurnosti i biozaštite.

U regiji Središnje Hrvatske u kategoriji srednjih škola na smotru je pozvano 20 učeničkih timova iz 9 županija. Gimnaziju Antuna Gustava Matoša predstavile su učenice Gabrijela Stipić, 3.pm i Ivana Žukina, 3.pm s plakatom “Utjecaj pandemije COVID-19 na pojavnost drugih zaraznih bolesti.”

Mentor učenicama bila je Ana Culej, prof.

Čestitamo učenicama na uloženom trudu i izvrsno predstavljenom plakatu.

Plakat Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku – Utjecaj pandemije COVID-19 na pojavnost drugih zaraznih bolesti

CILJEVI ISTRAŽIVANJA:

Istražiti pojavnost zaraznih bolesti prije pojave pandemije COVID-19
Istražiti pojavnost zaraznih bolesti u vrijeme pandemije COVID-19
Odrediti utječe li pandemija COVID-19 na pojavnost drugih zaraznih bolesti

MATERIJALI I METODE:

Istražiti stručnu literaturu
Anketirati ispitanike
Analizirati podatke i donijeti zaključke

REZULTATI:

Istraživanje je provedeno na području Krapinsko-zagorske županije. U istraživanju je sudjelovalo 248 ispitanika. Od toga 183 ženskog spola i 65 muškog spola. 173 ispitanika je preboljelo COVID-19, a 94 ispitanika su cijepljena
Analizirajući podatke o broju stanovnika koji su imali zarazne bolesti prije pandemije i u vrijeme pandemije COVID-19 možemo zaključiti da je pojavnost ispitanih zaraznih bolesti prije pandemije bila veća nego u vrijeme pandemije COVID-19. Podatke smo usporedili sa statističkim podatcima ZZJZ KZŽ.

ZAKLJUČAK:

Pojavnost gripe, bronhitisa, upale pluća i crijevnih zaraznih bolesti prije pandemije bila je veća, nego u vrijeme pandemije COVID-19 prema istraženim podatcima i podatcima ZZJZ KZŽ
Došlo do povećanja enteroviroza tijekom 2020., 2021. i 2022. godine prema podatcima ZZJZ KZŽ, a to je povezano s povećanjem broja oboljelih od bolesti COVID-19
Protuepidemijske mjere za vrijeme pandemije COVID-19 zapriječile su prijenos ispitanih zaraznih bolesti, zbog čega se smanjila njihova pojavnost
Popuštanjem protuepidemijskih mjera bit će omogućen prijenos uzročnika i veća pojavnost zaraznih bolesti.

LITERATURA

Statistički podatci ZZJZ KZŽ (pristupljeno 27.01.2023.)
https ://www.hzjz.hr /priopcenja -mediji/koronavirus -najnoviji-podatci (pristupljeno 27. 01. 2023.).

Svjetske pandemije

Guba

Uzročnik: bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Prvu je otkrio 1873. Gerhard Armauer Hansen.

Simptomi: bijele lezije na kojima se ne osjeća bol. Bakterija napada živce ruku, nogu i lica. Može uzrokovati sljepoću i oduzeti sposobnost pomicanja ruku i očnih kapaka. Na kraju, dovodi do deformacija koje se često povezuju s gubom. Oslabljeni su osjeti za hladnoću, toplinu i bol, te se rane mogu zagnojiti i inficirati.

INKUBACIJA: traje od par mjeseci do 40 godina.

Liječenje: više antibiotika, od kojih je najpoznatiji dapson. Guba je iskorijenjena u Europi, ali zato predstavlja problem u Indiji, Brazilu i Africi. 2004. je u Indiji pronađeno 400 000 novih slučajeva.

Slika 1. Mycobacterium leprae

Kuga ili crna smrt

–pojavila se u 14. stoljeću

– uzročnik: bakterija Yersinia pestis

– prijenos: prvo su se zarazili glodavci, kao što su štakori. Bacili su živjeli u krvi zaraženih životinja koju su pile buhe i tako tu bolest prenosile na ljude

– simptomi: groznica, kašalj, otečene i upaljene limfne žlijezde, krvavi izbljuvci te problemi s disanjem. Zbog potkožnog krvarenja koje bi koži dalo crnu boju naziva se CRNA SMRT.

INKUBACIJA : traje od 2 do 6 dana

LIječenje: antibiotici

Prevencija: karantene. Prva takva karantena je bila u Dubrovniku (napravljena 1377. godine). U njoj bi svi pomorci koji su željeli ući u grad prvo morali biti trideset dana u izolaciji.

Slika 2. Doktori u srednjem vijeku nose maske u obliku kljuna ptice da pročiste zrak iz kojeg su mislili da potječe kuga

ŠPANJOLSKA GRIPA

uzročnik: podtip ptičje gripe H1N1.

Pandemija Španjolske gripe započela je u ožujku 1918. godine i trajala je sve do lipnja 1920. godine

Od španjolke je oboljelo otprilike 1/3 stanovnika zemlje.

Stradale su osobe između 20-40 godina što je neobično za gripu.

Slika 3. Smrtnost od Španjolske gripe u Sj. Americi i Europi tijekom 1918. do 1919.

Literatura :

https://hr.wikipedia.org/wiki/Guba
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kuga
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panjolska_gripa

Učenici su napravili plakat na temu Velike svjetske pandemije.

Pandemije i umjetnost

Učenici su napravili plakat na temu Pandemije i umjetnost.

JEDNO ZDRAVLJE

Zdravlje ljudi je povezano sa zdravljem životinja i s okolišem u kojem živimo.
U 19. stoljeću njemački liječnik Rudolf Virchow (1821.-1902.) uvodi pojam zoonoza kao bolest zajednička ljudima i životinjama te naglašava da „ Između medicine životinja i ljudi ne postoji crta razgraničenja.
Jedno zdravlje (One Health) je pojam koji podrazumijeva zajedničku multidisciplinarnu suradnju stručnjaka na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.
Pristup Jedno zdravlje prisutan je osobito u suzbijanju bolesti kao što su bjesnoća, tuberkuloza, bedrenica, infekcija virusom Zapadnog Nila i Zika virusna infekcija.

Svjetska zdravstvena organizacija, sa sjedištem u Ženevi, koordinacijsko je tijelo Ujedinjenih naroda nadležno za zdravlje.

Hrvatska je članicom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) postala u lipnju 1992. godine.

Dr Andrija Štampar (Brodski Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), podrijetlom iz Čanka u Lici, hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu. Za života je obavljao mnoge dužnosti i aktivno zagovarao socijalnu medicinu te posvećivanje medicinskim potrebama malih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno rizične skupine. Spomen: Škola narodnog zdravlja, Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

Dr. Fran Mihaljević bio je liječnik, sveučilišni profesor, humanist, osnivač suvremene infektologije u Hrvatskoj. Uz kliničku medicinu, s velikim interesom bavio se općenitim zadacima infektologije, njezinim položajem u suvremenoj medicini, ideološkim i organizacijskim problemima i aspektima, proširujući sadržaj infektologije od “klasičnih” zaraznih bolesti na široko područje infekcije uopće. Zbog širokih pogleda i velikog smisla za suvremene probleme Fran Mihaljević smatra se osnivačem moderne infektologije u Hrvatskoj. Dobio je Nagradu grada Zagreba 1966. za djelo Opća klinička infektologija i za uzornu organizaciju Bolnice za zarazne bolesti u Zagrebu.