Author Archives: Bibijana Šlogar

Projekt Planinarskog društva Zagorske steze Zabok pod nazivom „Mikro i makro zeleni svijet“ započeo je s realizacijom svojih radionica u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Zaboku koja je jedan od partnera. Cilj je projekta podizanje svijesti djece i mladih o potrebi zaštite prirode te upoznavanje s tajnovitim svijetom prirode koji je prostom oku nevidljiv.

U utorak 24. svibnja 2023. projekt je predstavljen učenicima prvih razreda Gimnazije A. G. Matoša. Njih 60-ak prisustvovalo je predavanju o simbolici lipe koje je održala Dinka Tomašković-Presečki, prof. u Gimnaziji i volonterka PD-a Zagorske steze. Lipa je simbol prijateljstva, nježnosti i vjernosti, a neki smatraju da je i simbol žene. Ona raste u cijeloj Europi i šire, a Hrvatima, kao i drugim slavenskim narodima, lipa je sveto drvo koje zauzima središnje mjesto u seoskim zajednicama gdje se sadila uz crkvu u središtu sela i oko lipe bilo je mjesto okupljanja i sudbene pravde. Lipa je posađena i u Školskom arboretumu Gimnazije A. G. Matoša, dok u Botaničkoj zbirci Poučni park Picelj rastu tri lipe: srebrnolisna, velelisna i malolisna lipa. Predavanje je obuhvatilo vjerovanja o drveću u Hrvata, slavenske i hrvatske legende te motiv lipe u hrvatskoj književnosti. Osim ovog predavanja, u okviru projekta učenici su sudjelovali i u radionicama iz područja botanike koje je vodila prof. Ana Culej.

Predavanje „Simbolika lipe“ povezano je i sa školskim projektom pod nazivom „Mitologija i botanika“ tijekom kojega su se učenici prvih razreda pod mentorstvom svojim profesorica Sandre Babnik Lončar i Dinke Tomašković-Presečki istraživali simboliku drveća posađenog u Školskom arboretumu i snimali kratke videozapise u kojima su predstavljali odabrane vrste drveća. Na taj su način povezali  dvije izuzetno vrijedne botaničke zbirke, onu na Piclju, uvrštenu u popis Hrvatskoga botaničkoga društva i školsku zbirku Gimnazije A. G. Matoša te obilježili Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma.

Prijevoz učenika autobusnim prijevozom Presečki nastavlja se do kraja školske godine, prema dogovoru postignutom ovoga vikenda.

02.04.23. PRIOPĆENJE – PRIJEVOZ UČENIKA

Županijsko Natjecanje iz hrvatskoga jezika ove je godine održano u Gimnaziji A. G. Matoša što nas iznimno veseli  s obzirom na to da su naši učenici uglavnom najbrojniji natjecatelji. Ni ove godine situacija nije bila ništa drugačija. Od ukupno 40 pozvanih natjecatelja njih 21 učenici su naše škole što potvrđuje da su ponovno pokazali izuzetno znanje u poznavanju svoga jezika.

U kategoriji prvih razreda najbolje su se plasirali Grgur Krznar, čija je mentorica Dinka Tomašković-Presečki, te Nika Žagar pod vodstvom mentorice Sandre Babnik Lončar. Podijelili su visoko 2. mjesto. Odmah su ih slijedili i drugi učenici: Larisa Legčević, Marta Reljić i Paola Novak.

1. mjesto u kategoriji drugih razreda pripalo je svestranom natjecatelju Ottu Brezaku dok su se Idora Tomašković i Ana Galoić plasirale na 3. mjesto. Ottu i Idori mentorica je Nikolina Tuđa Svečak, a Ani profesorica Dinka Tomašković-Presečki. Zapažen su rezultat u istoj kategoriji ostvarile i Antonija Duh, Vita Zadravec, Lorena Horvatek te Hana Svrtan.

Dominacija naših natjecateljica vidljiva je i u kategoriji trećih razreda. 1. mjesto zauzela je Katarina Ravlić čija je mentorica Katarina Halambek Švec. 2. mjesto pripalo je, također, našoj učenici Leoni Šoštarko, a njezina je mentorica Sandra Babnik Lončar. U istoj su se kategoriji natjecali i Gabrijel Kučko te Karla Bingula i ostvarili sjajne postotke.

U kategoriji četvrtih razreda vodila se tijesna borba za prva tri mjesta. Naša učenica Dina Janđel uspjela se plasirati na 3. mjesto, a sa samo bodom manje slijedi ju na 4. mjestu Kristina Čajko. Dinina je mentorica Nikolina Tuđa Svečak dok je Kristinu mentorirala Katarina Halambek Švec. No, i ostali naši natjecatelji, Filip Pondeljak, Lada Hamer i Fran Kržak, ostvarili su izvrsne rezultate.

Izuzetno smo ponosni na sve naše natjecatelje što su ponovno sjajnim rezultatima promovirali Gimnaziju. Čestitamo im na njihovom uspjehu te se nadamo da će i sljedeće godine ponovno pokazati koliko je važno voljeti i poznavati svoj hrvatski jezik.

U utorak 14. ožujka 2023. u Srednjoj školi Oroslavje održano je Županijsko natjecanje iz Povijesti. Iz naše škole natjecalo se ukupno 10 učenika, te su postigli odličan uspjeh.

U kategoriji 1. razreda Roko Jaković (1. pm) osvojio je 1. mjesto, a Nika Žagar (1. j) 3. mjesto.

Lisak Dorotea (2. b)  osvojila je 1. mjesto u kategoriji 2. razreda.

Gabrijel Kučko (3. pm) i Ella Javoršćak (4. a)  osvojili su 2. mjesto, svatko u svojoj kategoriji.

Na natjecanju su još sudjelovali Nikolina Gmaz (2. j), Jana Matuša (2. pm), Petra Blagec ( 2. b), Toma Tuđen (4. a)  i Lada Hamer (4. b).

Čestitamo svim učenicima i njihovim mentoricama Božici Petrač, prof. (2. razred) i Gordani Žigman Latin, prof. (1., 3. i 4. razred).

Nakon nekoliko godina pandemije, Gimnazija Antuna Gustava Matoša u Zaboku vratila se svojoj tradiciji, te 15. ožujka 2023. prigodnim predavanjem za sve učenike i nastavnike u prostoru Foruma artes liberales (aula škole)  obilježila Dane hrvatskoga jezika koji se u cijeloj Hrvatskoj slave od 11. do 17. ožujka.  Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika koja je objavljena 17. ožujka daleke 1967. godine. Deklaracija je tada označavala borbu za samostalnost hrvatskoga jezika i svijest o bogatoj i osebujnoj kulturnoj baštini, o potrebi i pravu da hrvatski jezik nazivamo svojim imenom.

Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika koji traje do 17. ožujka. U sklopu Mjeseca hrvatskoga jezika 22. veljače proslavlja se i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva od 2109. godine. Cilj je svih navedenih događanja i manifestacija isticanje važnosti očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata, te upoznavanje javnosti s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i poviješću.

U zavičajni krajolik i domoljubnu atmosferu gimnazijalce je uvela Magdalena Guntner, učenica 3. j razreda izvrsnom izvedbom Matoševe pjesme Kod kuće  kojom je sudjelovala na ovogodišnjoj županijskoj smotri Lidrano u Krapini. Antun Gustav Matoš iako nije bio kajkavac i Zagorac, izuzetno je volio i cijenio Hrvatsko zagorje, njegov (naš) kraj i povijesne sinove (velikane). Emocionalni naboj Matoševih stihova, očaranost, ljubav, ponos, zabrinutost, brigu, bijes, strah i razočaranje, Magdalena je izvrsnom interpretacijom prenijela publici stvorivši sentimentalnu atmosferu, pogodnu za razmišljanje o našem identitetu.

Materinski jezik je prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji i važno je makar na simboličan način obilježiti njegov dan, stoga su ove godine gimnazijalci ugostili mr. sc. Ivana Zvonara, autora knjige Pregled povijesti kajkavske usmene književnosti i dr. sc. Rajka Fureša, stoloravnatelja udruge Muži zagorskoga srca koja je nakladnik knjige. Ovo je treći put da su uvaženi znanstvenici gosti naše Gimnazije. Ove godine predstavljen je treći dio spomenute trilogije  – Od Vinka Žganca do naših dana. Mr. sc. I. Zvonar upoznao je učenike s prvim tiskanim i najznačajnijim djelima na kajkavskom jeziku (Ivan Pergošić, Decretum, 1574., Anton Vramec, Postilla, 1586., Tomaš Mikloušić, Stoletni kalendar, 1819.) prigodnim kratkim i vrlo zanimljivim predavanjem ističući dosadašnje poluznanstvene neistine o kajkavskim tiskanim i rukopisnim djelima.  Također je upoznao publiku s pojmom pučke usmene književnosti ističući važnost i kvalitetu kajkavskih pjesama ukazujući na tematsku sličnost, ali i varijante europskih romantičarskih motiva i balada. Za mr. sc. Ivana Zvonara, umirovljenog varaždinskog profesora i najupornijeg istraživača i poznavatelja hrvatske usmene kajkavske književnosti usustavljivanje i zapisivanje kajkavskih pjesama,  od kojih su neke još uvijek samo u rukopisima, nije gotovo jer priprema i četvrtu knjigu. Budući da je svaku knjigu predstavio u zabočkoj Gimnaziji, očekujemo ga ponovo u gostima s novim izdanjem.

Stoloravnatelj Udruge Muži zagorskoga srca, dr. sc. Rajko Fureš, učenike je upoznao s radom udruge u proteklih 20 godina. Udruga kontinuirano djeluje na reafirmacija hrvatskoga kajkavskog jezika, književnosti i kulture i očuvanje tradicijske kulture Hrvatskoga zagorja.  Organizator je  brojnih izložbi i koncerata, a u sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini od 2002. godine organizira znanstveni skup „Hrvatski kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“.

Priredbu je organizirala i vodila profesorica Sandra Babnik Lončar, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Zabok, koja je događanje završila riječima francuskog književnika Remyja de Gourmonta: Promijeniti jezik, zaboraviti riječi svojega djetinjstva za neki naučeni žargon, isto je što i samog sebe iskorijeniti. Citat je prvenstveno upućen učenicima kao upozorenje i zamolba da ne zaborave svoj materinski idiom.

Sandra Babnik Lončar