Dan hrvatskog jezika

Ovogodišnje obilježavanje Dana hrvatskoga jezika (11. – 17. ožujka) u Gimnaziji A. G. Matoša započelo je predavanjem Tajane Tkalčić, tajnice udruge Kajkavska renesansa koja se bavi očuvanjem i razvojem tradicionalne kajkavske kulture, jezika i identiteta. Najveći doprinos Udruge očuvanju kajkavskoga jezika jest činjenica da je na njihovu inicijativu kajkavski književni jezik 12. siječnja 2015. g. dobio status internacionalno priznatog jezika i ISO 639-3 kod čime je omogućeno pokretanje kajkavske Wikipedije.

U Mjesecu hrvatskoga jezika koji počinje 21. veljače na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka  na dan donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika iz 1967., u Gimnaziji se organiziraju različite aktivnosti kojima se želi promovirati rad jezikoslovaca, udruga i institucija koje se bave jezikom, popularizirati znanost o jeziku te ojačati svijest o potrebi očuvanja jezika u suvremenim sociolingvističkim prilikama. Proučavamo bogatu povijest hrvatskoga jezika, potičemo pravilnu uporabu standardnoga jezika, ali i očuvanje jezične raznolikosti.

„Kako standardni jezik nije nikome materinski, a materinski izričaj treba njegovati, i ove smo godine obilježavanje Dana hrvatskoga jezika ujedinili s obilježavanjem Dana materinskog jezika, stoga će današnje predavanje biti o kajkavskom jeziku i to na kajkavskom jeziku”, rekla je prof. Sandra Babnik Lončar uvodeći nas u program i najavljujući predavanje dipl. ing. arh. Tajane Tkalčić. Arhitektica po zvanju, Tajana Tkalčić tajnica je udruge Kajkavska renesansa čije je djelovanje usklađeno s UNESCO-ovom Deklaracijom o zaščiti i promoviranju vsakojačkosti kulturnih izražajov i  možete ga pratiti na mrežnim stranicama www.kajkavska-renesansa.hr,  kajkaviana-magica.eu te drugim suvremenim medijima koji kajkavski jezik i kulturu približavaju novim generacijama. Članovi Udruge ponosno ističu da je dobivanje statusa internacionalno priznatog jezika preduvjet očuvanja kajkavskog jezika i kulture. Nakon kajkavskog abecedarija koji je već uveden u neke osnovne škole, pokreću kajkavski Wiktionary (naziv po uzoru na Wikipediju i veliko djelo kajkavske leksikografije Dictionar ili reči slovenske, J. Habdelića). Razmišljaju i o kurikulu kajkavskoga jezika koji bi se kao izborni ili fakultativni predmet učio u novoj reformiranoj školi.

Na kraju programa dali smo i svoj doprinos očuvanju jezične raznolikosti. Učenici 2. a razreda uz vodstvo prof. Dinke Tomašković-Presečki preveli su na svoje materinske kajkavske idiome ulomke iz Pometova monologa (M. Držić: Dundo Maroje) koje je snimila i u kratkom filmu obradila Petra Husnjak (3. b). U projektu su sudjelovale: Helena Štimac (Desinić), Katarina Mohač (Dubrava Zabočka), Nives Valek (Gora Košnička), Dora Zaić (Gornji Zbilj) i Danijela Besednik (Velika Erpenja). Prevodeći Držića na kajkavski otkrivali su dublja značenja teksta, ali i ljepotu kajkavskoga jezika.

Priredbu je zatvorila prof. S. Babnik Lončar prigodnim porukama Kajkavske renesanse: Če je tvoj jezik vugroženi – ne dopusti kaj zaspi! Če je tvoj jezik zaspal – zastani, oživi, preživi!

Dinka Tomašković-Presečki