Ksaverova staza

Kao svojevrsna najava događanja koja smo pripremili za listopad i obilježavanje Dana Gjalskog u ponedjeljak 3. listopada učenici 4. a i 4. j razreda Gimnazije Antuna Gustava Matoša, Zabok sudjelovali su u organiziranom hodanju rutom pod nazivom „Ksaverova staza“. Učenici pod vodstvom profesorica Katarine Halambek Švec, Dinke Tomašković-Presečki i Ines Lisak prošetali su uobičajenom šetnicom velikog hrvatskog pisca Ksavera Šandora Gjalskog koji se rodio u Gredicama. Danas je Gjalski ostao zapamćen kao jedan od najznačajnih hrvatskih književnika čiji je cjelokupan opus važan kao društvena, politička i kulturna kronika jednog od burnih doba hrvatske povijesti. Cilj projekta „Ksaverova staza“ jest približavanje Gjalskog sudionicima, njegovu stvaralaštvu i povezivanje s krajolikom o kojem je pisao u svojim djelima.

Prije šetnje Ksaverovom stazom učenike je u auli škole dočekala profesorica Sandra Babnik Lončar te je kroz prezentaciju učenicima približila ideju i cilj projekta. Šetnica je zamišljena kao povijesno-poučna staza na kojoj šetači svih uzrasta mogu uživati u krajoliku bregova iznad Gredica koji su i sami bili važan dio privatnog života Gjalskog. Samu stazu pratile bi informativne ploče i putokazi čija bi svrha bila upoznavanje šetača sa životom ovog velikog pisca te poviješću grada Zaboka. Osnovne informacije o životu i djelu Gjalskog nadopunjavalo bi mnoštvo anegdota, zanimljivosti i mističnih dijelova života Gjalskog i same prošlosti Zaboka. Učenicima je također bio prezentiran i projekt „Muzej Gjalski“ kao glavno mjesto i poveznica ostalih sadržaja, radionica, manifestacija i projekata u svrhu poučavanja posjetitelja svih uzrasta o životu i djelovanju Ksavera Šandora Gjalskog te kao i osnovni dio u razvoju kulturnog sadržaja grada Zaboka. Za kraj profesorica Babnik Lončar skrenula je pozornost kako je staza potencijalno i biciklistička, pruža impresivne poglede na Hrvatsko zagorje u smjeru Medvednice te kako ima mogućnost objedinjavanja sportskog, kulturnog i kreativnog turizma.

Nakon poučnog predavanja učenici su krenuli putem Ksaverove staze. Od Gimnazije uputili su se prema glavnom zabočkom trgu nakon čega su krenuli preko Balaškovog brijega prema mjestu Gredice kako bi konačno došli do svojeg odredišta, dvorca Gjalski. Na putu učenici su vidjeli Balaškovu klet koja je bila često mjesto sastanka Gjalskog i Franje Balaška. Ovdje su učenici predahnuli i pročitali nekoliko ulomaka iz Gjalskijevih djela. Učenice Lara Crljen i Roberta Mohač iz 4. j razreda pročitale su ulomke iz romana „U noći“ i pripovijetke „Na Badnjak“, dok su učenici 4. a razreda Žanamari Lončar i Tommaso Stefani pročitali ulomke iz pripovijetke „Illustrissimus Battorych“. Kroz pročitane ulomke učenici su nam dočarali prikaze zabočkog krajolika u Gjalskijevo vrijeme. U šetnji smo također posjetili Zaboky selo, poznato turističko odredište mnogih koji putuju zagorskim dijelom Hrvatske. Zaboky selo sastoji se od tri tradicionalno uređene kućice: Larina, Marijina i Lojzekova hiža, te je upravo zbog svojeg spoja tradicionalnih i turističkih aspekata popularno odmaralište. Naposljetku, učenici su obišli dvorac Gjalski koji je danas jedini hotel baštine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te je nekoć pripadao samom Gjalskom. Danas je dvorac pretvoren u hotel i restoran u kojem se isprepliću tradicija i suvremenost, lokalno i urbano. U samom objektu učenici su imali priliku razgledati prostore hotela, vanjskog restorana te vidjeti fotografije koje bilježe prikaze zabočkog krajolika iz doba Gjalskog.

Nakon šetnje u razgovoru s učenicima 4. j razreda, Dominikom Grahom i Martom Ožegović saznali smo što Gjalski znači za mlade, koja je važnost samog projekta „Ksaverove staze“ te kako ih se dojmila sama šetnja. Na glavno pitanje o važnosti Gjalskog Dominik nam je odgovorio: „Smatram ga važnim upravo zbog toga jer je čovjek iz našeg zabočkog kraja. Ostao je u njemu, pisao o ljepotama zagorskog krajolika koji je okruživao njega i nas danas. Cijenio je svoj kraj onako kako ga i mi moramo danas cijeniti. Naš zagorski krajolik naš je dom te ga tako moramo štititi i diviti mu se.“ Iako se na pitanje o važnosti realizacije projekta odgovorilo u samoj prezentaciji, njenu važnost za mlade približila nam je Marta: „Realizacija projekta bila bi na prvom mjestu velika prekretnica u razvoju turizma u Krapinsko-zagorskoj županiji koji je, nažalost, dosta zapostavljen. Tužno je što zagorski krajolik pruža pregršt turističkih mogućnosti, od zdravstvenog sve do kulturnog, ali samo je mali postotak njega iskorišten. Smatram kako je zaostalost turizma i nedostatak kulturnih sadržaja jedan od razloga zašto se mladi iseljavaju iz ovog kraja. Kada bi se projekt realizirao, turizam Zagorja bi procvjetao, dolazilo bi mnogo više posjetitelja te bi sami pozitivni rezultati realizacije mogli biti inspiracija za pokret osnivanja mnogih drugih turističkih sadržaja diljem Hrvatskog zagorja.“. Na kraju Marta i Dominik složili su se kako ih se šetnja izrazito dojmila te su bili ugodno iznenađeni. Smatraju da je bitna jer sudionicima približava zagorski krajolik i samog Gjalskog. Kroz šetnju u prirodi puno su naučili o našem velikog piscu, čuli neke od njegovih najljepših rečenica te se osjećali bliže samome Gjalskom.

Šetnja pod nazivom „Ksaverova staza“ mali je, ali značajan pomak u razvoju kulturnog i rekreacijskog turizma čija je jezgra ljubav prema zagorskom krajoliku u književnosti za koji je posebno značajan Ksaver Šandor Gjalski. Projekt povezuje boravak u prirodi s obrazovnim turizmom te bi tako potpuna realizacija projekta pridonijela razvoju cjelokupnog zagorskog turizma, ali i znatno povećala ljubav i poštovanje prema jednom od najvećih hrvatskih pisaca i krajoliku koji prikazuje u svojim djelima. Gjalski je pisac velikog značaja za hrvatsku književnost te je ovo samo djelić toga da mu se osjećamo bližima.

Petra Pavić, 4. j