Projekt – Izrada modela u nastavi prirodoslovlja

                Od početka školske godine 2021./2022.  učenici Gimnazije A.G.Matoša Zabok sudjeluje u projektu “Izrada modela u nastavi prirodoslovlja.”

Sudionici projekta su učenici od 1.do 4.razreda gimnazije. Namjena projekta je izrada modela vezana uz određenu temu. Sudionici projekta trebaju osmisliti jedan model koji će se koristiti u nastavi prirodoslovlja, a predstavljanjem modela trebaju približiti temu ostalim učenicima. Voditelji projekta su Ana Culej, prof. i Irena Futivić, prof.

Ciljevi projekta su  razvijati vještine poučavanja drugih, razvijanje socijalnih vještina, razvijanje digitalne kompetencije korištenjem različitih informacijsko komunikacijskih tehnologija, naučiti kako učiti.

U 1. fazi provođenja projekta ustanova i učenici su upoznati s načinom provedbe projekta, autorskim pravima i sigurnosti na Internetu.

Provedena je anketa Modeli u nastavi prirodoslovlja. Anketi je pristupilo 220 učenika od 6.09. 2021.do 10.10.2021.

Priloženi dokumenti:

  1. Anketa Izrada modela u nastavi prirodoslovlja

 

29. listopada 2021.

Izrada modela stanica, nukleinskih kiselina, mitoze i mejoze

 

Da bi bolje naučili gradivo  vezano uz nastavnu temu Stanične strukture i njihove funkcije učenici 3. razreda Gimnazije Zabok napravili su modele bakterijske stanice, biljne i životinjske stanice.

Slika 1. Modeli bakterija, biljne i životinjske stanice

 

Modele DNA i RNA izrađivali su učenici 4. razreda gimnazije vezano uz nastavnu temu Kemijska osnova nasljeđivanja. Nakon što su izradili modele učenici su ih prezentirali i uspoređivali.

Modele su izrađivali koristeći različite tehnike i materijale – papir, plastelin, drvo, žicu.

Geni su građeni od molekule DNA koju čine dva polinukleotidna lanca omotana jedan oko drugoga u dvolančanu uzvojnicu.

Slika 2. Modeli nukleinskih kiselina

 

    

Slika 3. DNA – origami               Slika 4 . DNA od papira          Slika 5. DNA od plastelina

Modeli mitoze i mejoze

Izrađujući modele mitoze i mejoze učenici su naučili analizirati životni ciklus stanice, uspoređivati mitozu i mejozu, raspraviti o načinima spolnog i nespolnog razmnožavanja.Učenici su pratili tijek mitoze i mejoze i analizirali fazete te  promjene u broju kromosoma.

   

      Slika 6. Model mitoze                   Slika 7. Model mejoze

 

Ana Culej, prof.

 

 

24. svibnja 2022.

Izrada modela stanica, organa i organskih sustava čovjeka

U antistresnoj prostoriji Gimnazije  Antuna Gustava Matoša iz  Zaboka  od 19.05 do 29.05.2022. održava se  izložba “Modeli u nastavi prirodoslovlja.” Učenici 2.do 4. razreda gimnazije izložili su modele koje su radili  na nastavi biologije tijekom školske godine 2021/2022.

Učenici 2.b razreda opće gimnazije i 2.pm razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije izrađivali su modele stanica, organa i organskih sustava čovjeka da bi proširili svoja znanja o načinu rada  stanica, organa i organskih sustava čovjeka.

Prosječan kostur se sastoji od 206 kostiju. Pojedine kosti su međusobno sraštene, npr. kosti lubanje, trtica i kosti zdjelice. Kostur se sastoji od kosti, hrskavice i ligamenata.

Modeli kostura

 

 

 

 

Neuron ili živčana stanica se smatra osnovnom jedinicom živčanog sustava i najsloženija je u ljudskom organizmu. Živčani sustav se sastoji od oko 86 milijardi međusobno povezanih neurona.[
Živčana stanica (neuron) građena je od dendrita, tijela stanice i aksona.

Modeli živčane stanice

 

 

 

 

Živčani sustav mreža je specijaliziranih stanica koje šalju, prenose ili primaju informacije vezane za organizam i njegovu okolinu. Obrađujući te informacije, živčani sustav potiče reakcije u drugim dijelovima tijela. Sastavljen je od dvije vrste stanica – neurona (koji predstavljaju funkcionalnu osnovu živčanog sustava) i glija stanica (koje pripomažu funkciji neurona). Živčani sustav se općenito dijeli na periferni i središnji živčani sustav.

Središnji živčani sustav sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca. Mozak se sastoji od 3 glavna dijela: velikog mozga, malog mozga i produžene moždine (primozga). Najveći dio zauzima veliki mozak. Površinu mozga čini moždana kora sive boje građena od tzv. sive tvari (živčane stanice), dok unutrašnjost mozga čini moždana tvar bijele boje građena od tzv. bijele tvari.
Iz mozga se odvaja 12 parova moždanih živaca, a iz leđne moždine 31 par leđno moždanih živaca koji se granaju po cijelom tijelu i tako čine periferni živčani sustav.

Modeli živčanog sustava


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
 

 

Dišni sustav se kod kod ljudi i drugih sisavaca sastoji od dišnih puteva, pluća i dišnih mišića koji kretanjem stežu dišne organe kako bi zrak ulazio i izlazio iz sustava. U dišnom sustavu, pomoću pluća, izmjenjuju se molekule kisika i ugljikovog dioksida pomoću difuzije, između zraka i krvotoka. Tako se u krvotoku, uz oksidaciju krvi uklanja i CO2 i ostali metabolički otpadni plinovi zajedno s njim izlaze iz krvotoka u atmosferu.

Organe za disanje čine: nosna šupljina, usta, ždrijelo, grkljan i dušnik koji se dijeli u dvije dušnice i pluća. Strujanjem kroz nosne šupljine, zrak se u sluznici pročišćava od prašine te se vlaži i zagrijava do uobičajene tjelesne temperature, dok disanje na usta može uzrokovati upalu grla. Pročišćavanje se vrši u svim gornjim dijelovima dišnog sustava sve do pluća. Pročišćeni zrak odlazi u ždrijelo prema grkljanu. Na početku grkljana nalazi se grkljanski poklopčić (epiglotis). On kao poklopac na raskrsnici otvara put prema dušniku dok dišemo, a zatvara ga kad prolazi hrana.

Modeli dišnog sustava

 

 

 

 

 

 

Modeli pluća

 

 

 

 

 

 

Glavni dijelovi krvožilnog sustava su srce, krv i krvne žile.
Svi kralježnjaci, kao i kolutićavci (npr. gliste) i glavonošci (npr. lignja i hobotnica) imaju zatvoreni krvotok. To znači da njihova krv nikada ne izlazi iz sustava krvnih žila koji se sastoji od arterija, vena i kapilara. Srce je šuplji mišićni organ smješten u sredini prsnog koša i malo ka lijevo. Sastoji se od dvije pretklijetke i dvije klijetke.

U ljudskome tijelu razlikujemo dva odvojena dijela optoka: mali i veliki. Veliki optok krvi jest op-tok: srce – organi – srce, a mali optok: srce – pluća – srce.

Modeli srca

 

 

 

 

 

 

Modeli krvožilnog sustava

 

 

 

 

 

 

Ljudski probavni sustav se sastoji od probavne cijevi, pratećih probavnih organa i probavnih žlijezda. Probavnu cijev čine: usna šupljina, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i crijevni otvor (anus). Pomoćni probavni organi su zubi, jezik, a probavne žlijezde gušterača, jetra (one svoje probavne sokove luče u dvanaesnik) i žlijezde slinovnice. Na spoju tankog i debeloga crijeva nalazi se slijepo crijevo s nastavkom crvuljkom. Hrana se u probavnom sustavu mijenja mehanički i kemijski.

Modeli probavnog sustava

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
Mokraćni ili urinarni sustav (lat. organa urinaria) čine: bubrezi (lat. ren), mokraćovodi (lat. ureter), mokraćni mjehur (lat. vesica urinaria) i mokraćna cijev (lat. urethra).

 

 

 

 

 

 

Literatura:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudski_kostur (pristupljeno 16.05.2022.)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Neuron (pristupljeno 16.05.2022.)
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDiv%C4%8Dani_sustav(pristupljeno 16.05.2022.)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Di%C5%A1ni_sustav(pristupljeno 16.05.2022.)
https://kardiocentar.ba/my-heart/srce-grada-i-funkcija/(pristupljeno 16.05.2022.)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudska_probava(pristupljeno 16.05.2022.)

Zabok, 23.5.2022.

Ana Culej, prof.

 

Posljednja izmjena: 1st lipanj, 2023, 8:09 AM

Comments are closed.