Projekt : Stare sorte jabuka Hrvatskog zagorja”
U školskoj godini 2023./2024. godine u Gimnaziji A.G. Matoša Zabok provodi se projekt “Stare sorte jabuka Hrvatskog zagorja” u kojem sudjeluju učenici 2. razreda gimnazije.
Ciljevi projekta su:
– istražiti koje se stare sorte jabuka uzgajaju na području Hrvatskog zagorja
– opisati karakteristike starih sorti jabuka
– istražiti i opisati proizvode od jabuka
– razvijati svijest učenika da konzumacijom starih, autohtonih sorti jabuka mogu smanjiti vlastiti ekološki otisak
– poticanje aktivnog sudjelovanja učenika u lokalnoj zajednici da bi stečene spoznaje o održivom razvoju i potrošnji proširili u zajednici u kojoj žive
Projekt je predstavljen na Znanstvenom pikniku 06.10.2023.
Prostori Hrvatske obiluju jabukama. Stare hrvatske sorte jabuka, imena dobivaju po imenima mjesta u kojima su nađene, tj. rastu, po imenima vlasnika, ali se javljaju i narodna imena izabrana zbog fizičkih karakteristika plodova – izgled, boja, okus i dr.
Tradicija uzgoja voćaka duga je više stoljeća, a voćke su se uzgajale na gotovo svim seoskim gospodarstvima te dijelom i u urbanim sredinama. Njihova zastupljenost i značaj u prošlosti su bili vrlo veliki, međutim u posljednje vrijeme došlo je do znatnog propadanja starih autohtonih i udomaćenih stabala i jedan dio naše baštine nepovratno nestaje. Stara stabla nemaju veliku komercijalnu vrijednost, ali doprinose biološkoj raznolikosti.
Tradicionalne stare sorte jabuka dragocjeno su bogatstvo i prirodna baština svake zemlje i značajne su iz gospodarskih, agronomskih i zdravstvenih razloga. Očuvanje tih starih sorata je moguće obnavljanjem postojećih stabala ili sadnjom novih sadnica istih sorata.
Jabuka (lat. Malus), biljni rod je iz porodice ruže s oko 40 priznatih vrsta. Najpoznatiji je vrsta domaća jabuka ili Malus domestica, koja je nastala križanjem divlje vrste Malus sylvestris s još nekoliko drugih vrsta.
Slika 1. Stare sorte jabuka
Prema vremenu sazrijevanja razlikujemo rane ili ljetne, srednje rane ili jesenske, te kasne ili zimske jabuke.
Kada brati jabuke?
Prepoznajemo dva stupnja zrelosti plodova jabuka:
- fiziološka zrelost – kada je plod jabuke najkrupniji, a sjemenke u povoljnim uvjetima mogu proklijati.
- tehnološka zrelost -kada sjemenke postignu najbolju karakteristiku za daljnju namjenu (konzumacija, čuvanje u hladnjači ili prerada).
Jedna od najsigurnijih načina utvrđivanja dozrelosti jabuka je kemijskim putem pomoću tzv. jodno-škrobnog testa.
Da bi doznali kada je jabuka dozrela koristili smo jodno škrobni test.
Jodno škrobni test
Poprečno ili uzdužno prerezani podovi jabuke tretiraju se s nekoliko kapi otopine jod-jod-kalija. Jodna tinktura škrob oboji tamno.
Poslije nekoliko minuta donosi se ocjena na osnovi petodijelne ljestvice intenziteta obojenosti presjeka ploda. Razgradnja škroba počinje od sredine prema periferiji tj. pokožici ploda.
Slika 2. Započela je faza dozrijevanja ploda-površina ploda oko sjemenke neobojena, a ostala površina presjeka crnoplava
Slika 3. Konzumna zrelost – plodovi su ispod pokožice neznatno potamnjeli ili potpuno svijetli
- https://danas.hr/zivot/sos/koje-stare-hrvatske-sorte-jabuka-postoje-2d565064-b9f2-11ec-8095-0242ac130024- pristupljeno 24.10.2023.
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Jabuka- pristupljeno 24.10. 2023.
- Krušelj, M., Gal, G., Zagorje, Trnac starih sorti jabuka, Turistička zajednica donja Stubica, str. 5, 7,8, 9., 10., 11., 16., 18., 20., 2008.
Opisi nekih starih i komercijalnih sorti jabuka nalaze se na poveznici: https://bitly.ws/Yw9c
Da bi se vidjelo koliko učenici poznaju jabuke provedena je anketa među učenicima 2. razreda gimnazije.
Rezultati ankete “Stare sorte jabuka Hrvatskog zagorja”.
Određivanje šećera u starim sortama jabuka
Za mjernje šećera u jabukama koristili smo refraktometar.
- Otvoriti zaštitno staklo kapnuti 2-3 kapi ispitivane tekućine (sok) na prizmu.
- Zatvoriti ploču, pričekati 30 sekundi da se tekućina ravnomjerno rasporedi po cijeloj prizmi, ne smije biti suhih mrlja i mjehurića.
- Staviti refraktometar na izvor dnevne svjetlosti.
Gledati kroz monokul i očitati. Željena vrijednost bit će na granici između tamnih i svijetlih područja. (https://hr.healthy-food-near-me.com/how-to-use-a-refractometer-detailed-instructions/, pristupljeno 9.10.2023.)
Za mjerenje težine jabuku koristili smo vagu.
Tablica 1. Prikaz težine i koncentracije šećera starih sorti jabuka i domaćih sorti
sorta jabuka | težina ploda(grama) | koncentracija šećera(%) |
1. Božićnica | 150 | 12 |
2.Zelenika | 168 | 15 |
3. Bobovac | 114 | 13,5 |
4. Boskop | 158 | 13 |
5. Mašanka | 86 | 11 |
6. Zlatni delišes | 269 | 10 |
7. Idared | 286 | 9 |
Zaključak:
Analizirajući težinu ploda i koncentraciju šećera zaključili smo da stare sorte jabuka imaju manju težinu, ali veću koncentraciju šećera u odnosu na domaće sorte.
Proizvodi od jabuka
1. Čips od jabuka
Sastojci:
2 kg jabuka
Priprema:
- Jabuke operite i izdubite središnji dio.
- Narežite jabuke na jako tanke ploške debljine oko 1 mm.
- Posložite ploškice na police dehidratora.
- Stavite ploškice u dehidrator na 700C i pričekajte da čips bude gotov (5-8 sati).
2. Sok od jabuke
Sastojci: 2,5 kg jabuka
1. Jabuke operite mlakom vodom
2. Naribajte jabuke.
3. Ocijedite naribane jabuke, a sok stavite u posudu za kuhanje.
4. Dobiveni sok stavite da zakuha do vrenja.
5. Vrući sok stavite u pripremljene staklene boce.
3. Jabučni ocat
- Jabuke za ocat operite i sameljite u muljači za jabuke.
- 2.Mljevene jabuke ostavite u prikladnim kacama da odstoje i da započne proces vrenja što se osjeća po mirisu.
- Posude sa jabukama trebaju biti pokrivene prozirnim tkaninama radi dostupnosti zraka.
- Nakon što su odstajale, samljevene jabuke isprešajte, a jabučni sok procijediti kroz cjedilo, te ga ulijte u posude za octenje.
- 4. Posude, u kojima će stajati sprešani jabučni sok treba pokriti, ali opet tako da je zrak dostupan. Jabučni sok se pretvara prvo u vino a nakon toga, procesom octenja u jabučni ocat.
Video zapis -“Čips od jabuka”– Andrea Ilinić, 2.pm
čips od jabuka.mp4
Prezentacija “Proizvodi od jabuka”- – Vanja Bartol, 2.pm
Proizvodi od jabuka
Učenici su se upoznali s refraktometrom te na koji način možemo izmjeriti količinu šećera u voću. Upotrebu refraktometra možete pogledati u videu na poveznici: https://youtube.com/shorts/KgARyingDDY?si=tEDCVdummMrmksfu
Učenici su pomoću refraktometra istražili kolika je količina šećera u jabukama. Uspoređivali su količinu šećera u starim sortama jabuka i komercijalnim sortama koje možemo kupiti u svakoj trgovini. rezultati istraživanja prikazani su na posteru. Istražili smo jodno škrobni test kao metodu pomoću koje možemo odrediti zrelost ploda jabuke, a informacije o ovoj metodi određivanja zrelosti jabuka prikazali smo na plakatu. Učenici su također na satu istražili kemijski sastav hrane, a rezultate su prikazali na plakatima. Poveznica za rezultate istraživanja možete pogledati na poveznici.
U školi smo također proveli anketu o zastupljenosti voća u svakodnevnoj prehrani kod učenika. Analizu ankete možete pogledati na plakatu u prilogu.
https://youtube.com/shorts/4eYhE5GfETM
Literatura:
1. https://www.mojazimnica.hr/sok-od-jabuke/, (pristupljeno 7.11.2023.)
2. https://www.coolinarika.com/recept/domaci-jabucni-ocat-af99bea2-63cd-11eb-ae48-0242ac120013, (pristupljeno 7.11.2023.)
Jabuke i ekološki otisak
U ponedjeljak, 11. ožujka 2024. godine učenici 2.pm razreda su posjetili trgovačke centre u Zaboku i tržnicu da bi utvrdili koje se sorte jabuka prodaju. Na tržnici su se prodavale jabuke sorte idared, fuji i jonaprinc. Većina jabuka na tržnici bile su nove sorte koje su prema iskustvu prodavača traženije jer ljepše izgledaju.
Trgovački centri – učenici su utvrdili da se nude samo nove sorte jabuka, većinom iz uvoza. To su bile jabuke sorte: :granny smith, zlatni delišes, crveni delišes, crimson crvena, idared crvena, crvena gala, crvena fengapi, crvena fuji, crvena jonaprinc i crispy pink.
Ekološki otisak se izražava se u globalnim hektarima koji su površina potrebna za zadovoljavanje svih potreba (energija, transport, hrana, otpad, infrastruktura, voda i drugo). Ekološki otisak računamo tako da svoju potrošnju (svoj otisak) stavljamo u odnos s biokapacitetom, tj. mogućnostima Zemlje. Ako je otisak neke populacije veći od biokapaciteta, kažemo da smo u ekološkom minusu. Trenutni biokapacitet Zemlje omogućava da svatko od nas zadovoljava sve svoje potrebe s 1,8 hektara, a mi u prosjeku trebamo 2,2 hektara (Šimleša, 2010).
Učenici 2.pm razreda su s pomoću programa Fotoprint kalkulator izračunali svoje ekološke otiske. Prosječna vrijednost ekološkog otiska iznosila je 6,51gha, a prosječan ekološki otisak za Republike Hrvatske iznosi 3,34 gha. Hrvatska se nalazi u skupini srednje pozicioniranih zemalja s ekološkim otiskom.
Sami možemo utjecati na smanjenje svojeg ekološkog otiska na razne načine: štednjom energije, lokalnom hranom, korištenjem javnog prijevoza i recikliranjem.
Poveznica na projekt “Stare sorte jabuka Hrvatskog zagorja”: https://read.bookcreator.com/mhYEjwK15NQf1v3yCOUdslH4ZL63/KlCEFeJKSXaDdzikOnf9Dw