MIKRO I MAKRO ZELENI SVIJET; MITOLOGIJA I BOTANIKA

Projekt Planinarskog društva Zagorske steze Zabok pod nazivom „Mikro i makro zeleni svijet“ započeo je s realizacijom svojih radionica u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Zaboku koja je jedan od partnera. Cilj je projekta podizanje svijesti djece i mladih o potrebi zaštite prirode te upoznavanje s tajnovitim svijetom prirode koji je prostom oku nevidljiv.

U utorak 24. svibnja 2023. projekt je predstavljen učenicima prvih razreda Gimnazije A. G. Matoša. Njih 60-ak prisustvovalo je predavanju o simbolici lipe koje je održala Dinka Tomašković-Presečki, prof. u Gimnaziji i volonterka PD-a Zagorske steze. Lipa je simbol prijateljstva, nježnosti i vjernosti, a neki smatraju da je i simbol žene. Ona raste u cijeloj Europi i šire, a Hrvatima, kao i drugim slavenskim narodima, lipa je sveto drvo koje zauzima središnje mjesto u seoskim zajednicama gdje se sadila uz crkvu u središtu sela i oko lipe bilo je mjesto okupljanja i sudbene pravde. Lipa je posađena i u Školskom arboretumu Gimnazije A. G. Matoša, dok u Botaničkoj zbirci Poučni park Picelj rastu tri lipe: srebrnolisna, velelisna i malolisna lipa. Predavanje je obuhvatilo vjerovanja o drveću u Hrvata, slavenske i hrvatske legende te motiv lipe u hrvatskoj književnosti. Osim ovog predavanja, u okviru projekta učenici su sudjelovali i u radionicama iz područja botanike koje je vodila prof. Ana Culej.

Predavanje „Simbolika lipe“ povezano je i sa školskim projektom pod nazivom „Mitologija i botanika“ tijekom kojega su se učenici prvih razreda pod mentorstvom svojim profesorica Sandre Babnik Lončar i Dinke Tomašković-Presečki istraživali simboliku drveća posađenog u Školskom arboretumu i snimali kratke videozapise u kojima su predstavljali odabrane vrste drveća. Na taj su način povezali  dvije izuzetno vrijedne botaničke zbirke, onu na Piclju, uvrštenu u popis Hrvatskoga botaničkoga društva i školsku zbirku Gimnazije A. G. Matoša te obilježili Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma.

Dani botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki – 22.05. – 28.05.2023.

U svibnju sekcija botaničkih vrtova, arboretuma i zbirki  organizira manifestaciju u kojoj sudjeluju arboretumi i botanički vrtovi iz cijele Hrvatske. Cilj je educirati građane i popularizirati botaniku.

Ove se godine se u tjednu od 22. svibnja – 28. svibnja događanja odvijaju pod nazivom Dani botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki.

Program događanja u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Zaboku

Ponedjeljak, 22.svibnja 2023.

– Projektna nastava – Školski arboretum i e-Twinning projekti – predavanje Ana Culej, prof. i Irena Futivić, prof. – 11-12 sati

– Radionica – Izrada prirodne kozmetike – Irena Futivić, prof. i Ana Culej, prof. – 12-14 sati

– Izložba “Modeli u prirodoslovlju” – Ana Culej, prof. i Irena Futivić, prof.

Utorak, 23.svibnja 2023.

– Šetnja arboretumom škole – voditeljica Ana Culej, prof.- 13.05-13.50

Srijeda, 24.05.2023.

– Šetnja arboretumom škole – voditeljica Irena Futivić, prof. 13.05-13.50

Četvrtak, 25.05.2023.

– Šetnja arboretumom škole – voditeljica Irena Futivić, prof. 8.35-9.20

U ponedjeljak, 23. svibnja 2023. u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Zaboku održana je radionica “Izrada prirodne kozmetike.” Voditeljice Irena Futivić i Ana Culej predstavile su projekt Miracle of Nature te su sudionike upoznale s ciljevima projekta. Sudionici su upoznali kako mogu proizvesti kremu za ruke, balzam za usne i sapun.

Predstavljena je projektna nastava Školski arboretum i e- Twinnning projekti. Školski arboretum ima 30- tak biljnih vrsta koje su opisane, fotografirane i napravljeni su QR kodovi. Projektne aktivnosti su se odvijale u periodu od 2019.do 2023.

  1. Određivanje biljaka upotrebom programa PlantNet i dihotomskog ključa.
  2. Opisivanje biljnih vrsta.
  3. Izrada QR-kodova.
  4. Izrada herbarija.
  5. Izrada fotoherbarija.
  6. Napravljena je virtualna šetnja kroz arboretum u programu Artsteps.
  7. Izdan je priručnik – Školski arboretum Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku.

Napravljena je diseminacija e-Twinning projekata – Miracle of Nature, Raznolikost i očuvanje ekosustava našeg planeta i Nature is good, chemical is bad. Cilj takve diseminacije jest promovirati cjelokupni projekt, njegove ciljeve i rezultate na razini svake države iz koje dolaze projektni partneri, na razini Europske unije, a ponekad i šire.

 

“Mreža čitanja” za srednje škole u školskoj godini 2022./2023.

U petak 12. svibnja 2023. godine održana je nacionalna razina kviza znanja i kreativnosti „Mreža čitanja“ za srednje škole u školskoj godini 2022./2023. na kojem su se natjecale naše učenice:

Lorena Cvilinder, 1. a, Ema Fišter, 2. a i Nikolina Gmaz, 2. j.

U vrijeme održavanja kviza učenice Ema Fišter i Nikolina Gmaz bile su na terenskoj nastavi Zadar-Pag, no to ih nije omelo da s puno entuzijazma pristupe rješavanju kviza znanja u školskom autobusu.

Kviz je projekt Hrvatske mreže školskih knjižničara koji su pokrenuli knjižničari entuzijasti iz Međimurske županije.

„Mreža čitanja“ – kviz u znanju i kreativnosti je manifestacija koja slavi knjigu, čitanost i načitanost, knjižnice i obrazovanje, promiče istraživački rad, timski rad i individualni napor.

Državno natjecanje iz hrvatskog jezika u Crikvenici

Na XXVIII. Natjecanju iz hrvatskoga jezika naši učenici ostvarili su izvanredne rezultate i ponovno ime naše škole stavili uz bok najboljih skola u Hrvatskoj.
Otto Brezak državni je prvak u kategoriji 2. razreda dok je Katarina Ravlić u kategoriji 3. razreda ostvarila 7. mjesto. Dina Janđel smjestila se na 22. mjesto u kategoriji 4. razreda!
Svi smo jako ponosni na naše učenike i od srca im čestitamo!
                  
                        

60 GODINA GIMNAZIJE

Profesor Đuro Bjelja (1922.-1999.) bio je prvi ravnatelj naše gimnazije (na slici u sredini).
U ovom periodu kad obilježavamo 60. rođendan naše škole, želja nam je ukratko predstaviti čovjeka koji je obilježio njene začetke i njeno stvaranje mlađoj generaciji učenika koji prolaze kroz (i) njegovu školu.
Đuro Bjelja rođen je 3. studenog 1922. godine u Žagroviću (grad Knin) u obitelji oca nadzornika na pružnim radovima i majke domaćice, gdje je odrastao u skromnim uvjetima uz dvije sestre i brata. Godine 1946. dobiva diplomu učitelja i počinje raditi u Osnovnoj školi u Krapinskim Tolicama. Nakon toga, svoju karijeru u prosvjeti nastavlja graditi kao instruktor nastave, zatim prosvjetni referent, direktor Zavoda za školstvo, a 1962. postaje Državni inspektor za prosvjetu.
Za svoj predani rad na razvoju školstva i otvaranju novih škola u Hrvatskom zagorju dobiva priznanja, nagrade i medalje, tako je 1974. godine primio najprestižniju nagradu u prosvjeti u Republici Hrvatskoj – Nagradu Ivana Filipovića.
Na inicijativu profesora Bjelje, 1963. godine, Narodni odbor općine Zabok donio je rješenje o osnivanju Gimnazije u Zaboku i odobrio njen početak rada. U prvoj školskoj godini upisano je 80 učenika u prva dva odjeljenja, a bili su smješteni u dvije prostorije Ekonomske škole, kao podstanari. U prvom Nastavničkom vijeću gimnazije bila su tek četiri profesora; Milan Blašković, Ante Malatestinić, Ivo Šunjara i Đuro Bjelja koji je ujedno bio i ravnatelj (tj. “direktor”, kako se onomad reklo).
Da je tadašnja Gimnazija u Zaboku ispunila svoj zadatak, pokazali su brojni uspjesi na natjecanjima, škola je za svoj rad dobila mnoga priznanja, a maturanti su uspješno polagali kvalifikacijske ispite na svim višim školama i fakultetima.
Profesor Đuro Bjelja bio je direktor Gimnazije Zabok do 1976. godine, imao je razumijevanja za probleme učenika i profesora, a svojim stilom rada doprinosio je ozračju međusobnog poštovanja među kolegama, karakterističnog za tadašnju (a i sadašnju🙂) Gimnaziju. Bio je angažiran i na rješavanju stambenog pitanja svojih profesora i upravo zahvaljujući tom angažmanu, mnogi su doselili u Zabok.
Preminuo je 1999. godine i ostao u sjećanjima mnogih kao odličan profesor, vrstan ravnatelj te vječiti borac za unaprjeđenje pedagoške teorije. Njegov doprinos odgojno-obrazovnom radu u Hrvatskom zagorju do danas ostaje uistinu nemjerljiv.